Workshop kava!

Objavljeno: 01/10/2010 • Autor: redakcija • Oznake:

Koja kava je zaista dobra? Koju kavu da kupujemo?

Dva pitanja koja često čujemo ali pravi odgovor u stvari nemamo. Naravno, što je to najbolje i najfinije uvijek je stvar ukusa i osobnih afiniteta. Netko će se prodati za šparoge dok će drugi platiti samo da ih ne moraju jesti. Tako je naravno i sa kavom pa stoga jedan točan odgovor na ovo pitanje ne može niti postojati. Ipak, ono što možemo učiniti je analizirati kavu na našem tržištu – ili onu koju možete naručiti preko interneta – i procijeniti njezinu objektivnu kvalitetu, aromu i doživljaj koji ostavlja za sobom. Također vam želimo otkriti kako prepoznati što je zaista u vrećici kave koju kupujete za razliku od onoga što možda na njoj piše.

Za radionicu ćemo isto tako pokušati skupiti što više informacija o kavi o kojoj pišemo. Transparentnost je tu  ključna riječ. Zanima nas naravno dali ćemo uopće moći dobiti informacije od kuda je kava porijeklom, kako je obrađena, s koje plantaže dolazi i tko su ljudi koji ju sade. Takve informacije je jako teško, ako ne i nemoguće, dobiti od velikih tvrtki, i to iz više razloga no možda pronađemo iznimku!

Opisati ćemo što se vizualno i nazalno iz kave može otkriti. Vizualno se npr. može vidjeti stupanj prženja, broj grešaka u zrnu ili ujednačenost u veličini zrna što sve može biti indikator za njihovu kvalitetu. Po crti na zrnu možda uspijemo vidjeti radi li se o Arabici ili Robusti a po svjetlosti crte dali je zrno obrađeno mokrom ili suhom metodom.

Nazalno ćemo pokušati otkriti arome koje se skrivaju u kavi. Možda ćemo otkriti ono šta nam navedene informacije na pakiranju obećavaju…. a možda nešto sasvim drugo.

Sve je to i za nas novi eksperiment i naravno da svi mi različito osjećamo i mirišemo. Zbog toga pozivamo i nekolicinu onih od vas, koji su zaista zainteresirani za degustaciju kave da nam se pridruže u određenim terminima i zajedno s nama otkriju ovaj fascinirajuć svijet kave.

Ovaj tekst služi kao uvod u to putovanje oko svijeta, jer kava raste u jednom klimatski ugodnom koridoru oko ekvatora, od Centralne i Južne Amerike, preko Afrike i Azije pa sve do Australije i Papue Nove Gvineje te jednom okolo zemaljske kugle natrag do Havaja.

Sve ćemo te različite vrste kušati ili kao mješavinu neke tvrtke ili samog pržioničara ili kao Single Origin, što znači kavu jedne vrste.

Unaprijed smo ovim povodom skupili nekoliko informacija o kavi:

Države Južne Amerike: Brazil, Kolumbija, Ekvador, Peru, Venecuela i Bolivija čine 50% svjetske proizvodnje. One izvoze, osim vrsti prosiječne kvalitete koje se upotrebljavaju za mješavine, i visoko cijenjenu  kavu – kavu iz visinkih područja. Među tim vrstama posebno treba istaknuti napr. kolumbijansku „ Gran Cafe de Caldas“ – čistu Arabiku vrhunske kvalitete koja raste u Andama.

Centralna Amerika: u zemljama poput Costa Rica-e, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Meksika, Nikaragve i Paname uzgoj kave igra već 200 godina jednu vrlo važnu ekonomsku ulogu. Danas se iz ove regije pokriva tek 15% svjetske potražnje no ta je kava vrhunske kvalitete. Ovdje se kava uglavno proizvodi na malim farmama koje je pad cijena kave jako pogodio. Sadnja kave iz biološkog uzgoja danas rapidno raste. Meksiko je npr. u međuvremenu postao najveći svjetski proizvođać biološki uzgojene kave. I ako je taj certifikat “Bio”, opet priča za sebe. Kako nebi sve te kave iz te siromašne zemlje bile “bio” kada nemaju ni novaca za pesticide.

Karibi i Havaji:
usprkos izvrsnim uzgojnim uvijetima, iz ovih zemalja u pravilu dolazi kava srednje kvalitete. Politički sukobi i prirodne katastrofe uzrokovali su prečesto izostanak berbe. Ipak treba izdvojiti „Blue Mountain“ kavu iz Jamajke i „Kona Coffee“ sa Havaja koje se mogu pohvaliti izvrsnom kvalitetom.

Afrika: afričke zemlje pokrivaju nekih 13 % svjetske proizvodnje. Odande dolazi karakteristična blaga i voćna Arabica i najbolja Robusta. I ovdje proizvodnja biološki uzgojene kave raste.

Posebno je popularna vrhunska kava iz Kenije koja sa sobom nosi svježi kiselkasti okus, snažno i puni „body“ (tijelo) i često voćnu, bobičastu i cvjetnu notu.

Jemen je jedina arapska zemlja koja izvozi kavu. Odavde dolaze fantastične Mokka vrste koje imaju onu tipičnu čokoladnu aromu. Ova je kava poznata po svojoj egzotičnoj jačini i aromatičnosti.

Nasuprot tome kava iz Kameruna ima više blag i slatkasti okus.

Azija i Australia:
Azijske zemlje poput Kine, Indije, Indonezije, Filipina i Vijetnama proizvode u međuvremenuu preko 20 % ukupne svjetske proizvodnje. Vijetnam je postao drugi najveći proizvođać kave na svijetu no proizvodi na žalost ne jako kvalitetnu Robustu. Istaknuti ipak treba „Indian Monsooned“, koja tjednima sazrijeva pod neprestanim utjecajem monsuna te nekoliko vrsta iz Indonezije, poput one iz regije Sumatra i Sulavezi. Obje su prilično voćnog okusa no „Lintong“ iz Sumatre odaje uz to i vrlo blagu gorkastu i orašastu notu.
Kava iz Australije može se podičiti viskom kvalitetom no oni ju gotovo i ne izvoze. Kava je vrlo blaga i sadrži vrlo malo gorčine. Vrsta „Australia Queensland Skyburry“ se zbog svojih posebnih aroma cijeni još više od „Blue Mountain“ kave sa Jamajke.

Ukoliko ste zainteresirani pridružiti nam se na ovom putovanju, javite nam se na mail: info@pravakava.com

Vidimo se na kavi!

Vaš oglas ovdje?