Coffee Guide: Beč

Objavljeno: 18/12/2010 • Autor: redakcija • Oznake: , ,

Nakon Berlina i Londona na redu je i Beč. Tamo je sve potpuno drugačije.

1683 Kako je sve počelo.

Priča o početcima bečkih kavana usko je povezana s opsadom Turaka. Kao i uvijek kod povijesnih događaja, legendu i istinu teško je razdvojiti.

Sljedeća verzija je nekako najpopularnija: Prerušen u Turčina Georg Franz Kolschitzky probio se kroz neprijateljske linije Turaka da bi Karlu od Lotringena prenio važnu poruku. Za taj hrabri poduhvat bogato su ga nagradili. Dobio je zemlju, pravo na gospodarsku djelatnost i plijen Turskih ratnika. Među time nalazile su se vreće s misterioznim crnim zrnima. Kolschitzky je započeo s poslom koji je prerasao u bečku kavanu u blizini katedrale Sv. Stjepana. Tako barem kaže legenda koja se drži već stotinama godina.

Bečka kavanu uistinu je osnovao armenski špiun Deodato. Deodato je bio tajanstven čovjek u službi bečkog dvora koji je zahvaljujući svom porijeklu poznao zrno kave.

No, turski se utjecaj nastavio i nakon njihovog povlačenja sve do danas. Na Dunavu je stajala turska vojska. Sultan Sulejman uspio je u samo nekoliko mjeseci 150.000 vojnika dovesti iz Istambula u središte Evrope. Sulejman je ogromnu vojsku opskrbljivao s živežnim namirnicama, zapovjedao vojnicima iz najmanje 7 različitih zemalja s različitim jezicima i mentalitetima i prevozio po vrlo lošim putevima teške topove tisućama kilometara. Za to je vrijeme austrijski car Ferdinand I uz puno muke uspio skupiti jedva 17.000 vojnika iako je cijelu kršćansku zajednicu molio za pomoć.

Vojno, ekonomski i kulturno nadmoćno Osmansko Carstvo preuzelo je za samo nekoliko godina vlast u svim arapskim zemljama. Turska vojska probila se na Balkan, osvojila Beograd, preuzela Rodos i porazila mađarsko carstvo. U tim se uvjetima dogodila gore spomenuta legenda o Kolschitzk-om.

Turci su orjent donjeli u Beč i on ga nikada više nije ni napustio. Uzorak saracenskog tepiha, muslimaski tepih, krasi zaštitni znak Beča, katedralu. Sve do kraja 18. stoljeća turske se zarobljenike preobraćalo na kršćanstvo i njih se danas od pravih „Bečana“ ne može više raspoznati.
Ankeruhr je još jedan zaštitni znak Beča: svaki puni sat na njemu se pojavljuje figura carice Marije Terezije u turskoj haljini. Već nakon druge turske opsade u Beču je postalo moderno oblačiti se „po turski“. Austrijske postrojbe preuzele su od Turaka vojnu kapelu i njihove marševe. Čak se i Mozart zarazio tom orjentalnom groznicom i skladao svoju himnu turskoj velikodušnosti “ Otmica iz Saraja”.

Turci su Beču poklonili kavu. Povijest Beča i njegovih kavana prožeta je turskim utjecajima. Iako i drugi evropski gradovi imaju kavana, samo se u Beču razvila zaista posebna kultura kave. Zato vam želimo neka od tih mjesta malo približiti. Kava je u Beču drugačija od one kod nas. Pije se s više mlijeka i šećera a uz nju se jedu keksi. Čaša vode uz kavu u Beču je standard. Dobar espresso će te ovdje teže naći no ovdje se on i ne zove espresso već „ Schümli ili kratki smeđi. Beč ima svoju vlastitu kulturu ili možemo čak reči vlastitu povijest kave.

Kavana Sperl

Kavana je otvorena 1880 pod imenom Café Ronacher no ubrzo je prešla u vlasništvo obitelji Sperl. Od samog početka Café Sperl bilo je mjesto na kojem su se skupljali umjetnici, slikari i arhitekti. Tamo su se i 1897 skupljali secesionisti i postavili kamen temeljac secesiji. Café Sperl poznat je i van granica Austrije. Tako su ga npr. koristili i u holivudskoj produkciji „Before Sunrise“. 1988 ga je engleski gastro kritičar Roy Ackerman proglasio kao „„Coffeehouse Of The Year“ i to između 200 drugih evropskih kavana.

Kontakt:
Gumpendorferstrasse 11, 1060 Wien
www.cafesperl.at

Café Prückel

Kavana Prückel pravi je biser bečkih kavana. U svjetlom, ugodnom lokalu s visokim stropovima skuplja se različita publika. Studenti, umjetnici, kartaši – svi oni posjećuju kavanu Prückel i uživaju u njenoj ugodnoj atmosferi. Upravo ta raznolikost publike, mlado i staro na jednome mjestu, čini kavanu Prückel toliko posebnom.

Kontakt:
Stubenring 24, 1010 Wien
www.prueckel.at

Cafe Korb

Kavana Korb ima iza sebe 100-godišnju prošlost. Na njenom otvorenju bio je čak i Car Franz Josef.
Po otvorenju bečkog Art Lounge-a 2002 godine, karizmatičnoj vlasnici Susanni Widl uspio je jedinstven poduhvat u svijetu kavana. Zajedno s renomiranim umjetnicima pretvorila je podrum kavane Korb u pozornicu za modernu umjetnost.

Kontakt:
Brandstätte 9, 1010 Wien
www.cafekorb.at

Die Kaffeeküche

Tradicionalne kavane u Beču su lijepa stvar no činjenica je da je momentalno najkultinije mjesto za kavu u Beču pod zemljom. I to u samom centru ! Studenti ga svi znaju i njegova su glavna klijantela. Ispod samog bečkog fakulteta, usred brojnih kafića i pekara podzemne željeznice smjestila se bečka scena kave pod nazivom Die Kaffeeküche. Zaista neobično !

Kontakt:
Schottentor-Passage 8; www.kaffeekueche.at

Vaš oglas ovdje?

Još nema komentara, Vi možete biti prvi!

Ostavite komentar