Kantata o kavi!

Objavljeno: 31/01/2011 • Autor: redakcija • Oznake: ,

KANTATA O KAVI

za stolom u kafeteriji koja je i brijačnica i kockarnica
dakle cijeli svijet
sjedim na turskoj kavi s francuskim kraljem Lujom XIV.
(prvi esspreso aparat bit će izumljen tek za dvjesto godina,
pa eto, pijem crnku).
šutim i gledam kroz dim
kako mi raste ogroman crveni rep sličan Lujevom
dok se on hvali
kako je ono njegovo nizozemsko drvce kave
bilo mama milionima stabala kave u Americi i širom svijeta.
u kutu sedam aristokrata mirno kartaju ombre
i pijuckaju kavu iz šalica bez rukohvata.
tek tu i tamo izmile im tanki gujinji jezici
obloženi debelim smeđim talogom.
nešto bliže našem stolu sve grbaviji koptski redovnici
mumljaju nad šalicama,
a arapski liječnici raspravljaju jel bolja coffea arabica ili coffea robusta.
baš kad sam Luju natuknula pospanija nego prije
da mi je više zlo od te dokone navike
i kako neću više nikada popiti ni jednu jedinu
ulazi otkrivatelj kofeina, doktor Sylvestre Doufour.
ispravlja me nestrpljivo još izdaleka
draga, ne nikako naziv kava, ili nutmeg, već arapsko vino.
to ti je izvorni, zbog fermentacije.
zaobilazi napučeni stol za gatanje iz taloga
i sjeda k nama.
konobar mu žurno donosi prirodni naranča juice
pa ispriča kako je jučer na svojoj prvoj kavi
bedasti papa Klement VII kavu pred svima krstio u kršćansko piće.
svi otpijaju gutljaj crnke i smiju se.
ja napokon zgazim nogom zmijicu pod stolom
i ustajem platit račun jer Luj nikad nema za kavu.
mislim si
kako su je samo pametni trgovci vinima i
limunadama iz Italije
nazvali vražjim napitkom

Dorta Jagić

Dorta Jagić rođena je 6.11.1974. u Sinju. Diplomirala je filozofiju i religijsku kulturu na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, piše poeziju, kratku prozu, dramske tekstove i kazališne kritike, a bavi se i kazališnom pedagogijom i režijom. Objavila je knjige pjesama Plahta preko glave (1999.),  Tamagochi mi je umro na rukama (2001.), Đavo i usidjelica (2003.), Kvadratura duge (2007.), dramu Kalodont (2003.),  i priče Kičma (2009.).

Iz prvog je doživljaja pjesme lako zaključiti da je Dorta poznavatelj kave, njene povijesti i karakteristika, a možda i strastveni kavoljubac. U svoje slobodne stihove smjestila je vlastitu osobu i kralja Luja XVI. (velikog obožavatelja crne kave koji je istu za vrijeme svoje vladavine pokušao uzgojiti u Francuskoj izgradivši za nju i prve staklenike!) za stol u kafeteriji koja je i brijačnica i kockarnica,  a ulazi i otkrivatelj kofeina, doktor Sylvestre Doufour (prema nekima je otkrivatelj kofeina iz 19. stoljeća bio zapravo kemičar iz Hamburga, Friedlieb Ferdinand Runge, no autorica navodi Doufoura koji se u ponekim teorijama također javlja kao otkrivatelj kofeina još u 17. stoljeću).Okupljeno se društvo zabavlja pričom o tome kako je bedasti papa Klement VII kavu pred svima krstio u kršćansko piće, dok književnica „zaključuje“ pjesmu navodom o razmišljanju o kavi kao vražjem napitku, kakvim su je nazvali pametni trgovci vinima i limunadama iz Italije. Jer doista, trgovci vinima i limunadama u Italiji u 17. su stoljeću nazivali kavu vražjim pićem upravo zbog toga što su uvidjeli moć kave kao prijetnje njihovom trgovanju. Rezultat tog straha bila je molba ondašnjem papi Klementu VII. za izdavanje ukaza za osuđivanje kave. No, suprotno očekivanjima trgovaca, papa je pod dojmom odličnog okusa kave krstio istu kršćanskim pićem.

Pisala Tihana Pšenko

Vaš oglas ovdje?

Još nema komentara, Vi možete biti prvi!

Ostavite komentar