Staklo & keramika

Savršena šalica za espresso ili kavu je ona na kojoj ne opećemo prste ili usnice, koja čuva toplinu našeg napitka i koja ne mijenja okus kave i koja je možda k tome lijepo dizajnirana.

Sve se češće može vidjeti da se espresso poslužuje u staklenim čašama, dok veliki dio ljubitelj espressa i dalje vjeruje u keramičke šalice. Zanimalo nas je je li keramika jedini pravi materijal za kavu ili i staklo ima pravo na svoje mjesto u svijetu kave. Istraživali smo i raspitali se za vas.

Primjetili smo da nije samo pitanje stakla ili keramike; već u samom svijetu keramike ima raznih mišljenja o tome kakva keramička šalica treba biti. Ljubitelji kave južno od Alpa podrazumijevaju nešto drugo pod pojmom savršene šalice. Talijani vole debele šalice koje teško leže u ruci, dok Švicarci, Austrijanci i Njemci više vole one fine tanke keramičke šalice. Što finije, to elegantnije. Opet se pokazuje, ovaj put na primjeru šalice, da su kulturne preferencije samo konvencije i da nemaju veze s kvalitetom. Objektivno gledajući, kava iz teške talijanske šalice istog je okusa kao i ona iz fine švicarske, no subjektivno leži cijeli svijet između (pretpostavlja se da je ista forma šalice).

Koji su materijali pogodni za kavu?

Sigurno je da nema puno materijala pogodnih za kavu. Keramika i staklo su, jasno, favoriti. Oni su visoko toplinski postojani, okusno neutralni i otporni na kiseline i lužine. Kartonske se šalice koriste za coffee to go. One pak imaju miris i nekakav papirnati okus, a i temperatura kave je u njima veća jer je toplinski kapacitet kartona vrlo malen, dok se, primjerice, nehrđajući i plemeniti čelik koristi za termosice za dugo zadržavanje topline kave.

Debela ili tanka keramička šalica?

Uzmemo li dvije identične šalice istog volumena, oblika, visine i omjera, koje se razlikuju samo u debljini keramike (ruba), otkrit ćemo sljedeće: U debljoj će se šalici naš espresso brže ohladiti nego u tanjoj. To je zbog toplinskog kapaciteta materijala, u ovom slučaju keramike. Svaki materijal je u stanju preuzeti toplinu i sačuvati tu toplinu neko vrijeme. Ako naš espresso recimo iscuri s iz aparata temperaturom od 90 Celzijevih stupnjeva, šalica je u stanju tu količinu tekućine ohladiti do otprilike 65 do 75 Celzijevih stupnjeva. No s druge strane, svaki materijal ima sposobnost sačuvati apsorbiranu toplinu. Tu je opet deblja šalica u prednosti jer duže zadržava temperaturu. Šalica koja se grije na aparatu je znači već aasorbirala toplinu i drugačije utječe na espresso nego hladna šalica. Ona više ne može preuzeti toliko topline (znači kava se neće brzo ohladiti), dok će s druge strane, ako se radi o debljoj šalici, sačuvati tu toplinu duže.

Osvrnemo li se na fiziku, keramika i staklo imaju otprilike sličan kapacitet topline i to oko 0,75 J/gK, što znači da sve ovo gore navedeno vrijedi i za staklo. Tako se na tržištu mogu naći razni modeli staklenih šalica, takozvani shotglasovi. Ima ih u svim debljinama, a postoji i termo shotglas s duplom stjenkom. Znamo i da što duže grijemo kavu, npr. filter-kavu, ona postaje više gorka jer se i dalje sporo ekstrahira. U skladu s tom teorijom, kaže se da staklo ima i poticajni efekt na kiseline u kavi jer se brže zagrije, a samim tim i brže ohladi. Na kraju, ljubitelji espressa hvale staklene šalice zbog mogućnosti promatranja kreme u šalici.

Primjetili smo da veći dio šalice ima koničnu formu i pitali smo se ima li čak i forma utjecaj na espresso. Prvi cilj kreiranja šalice je zadržavanje kreme. Pokazalo se da jači rub i dno šalice i konična forma potiču stvaranje arome kreme. Otvor je bolji ako je manji jer se tako smanjuje napetost površine i krema se duže drži.

Na koncu, zaključili smo da treba grijati espresso šalicu i to tako da je držimo normalno okrenutu na aparatu jer je cilj zadržiti toplinu espressa u šalici i ne opeći usta na vrućem rubu te ispiti kavu što brže ukoliko je šalica tanja. Je li sve ovo objektivno ili subjektivno; najbolje je da iskušate sami i javite nam svoja mišljenja o vlastitoj savršenoj šalici!

Staklo ili keramika???